Grb općine Galovac čini štit svetog Mihovila sa sljedećim elementima:
- Križ
- Simboli svetog Mihovila - mač i vaga
- Paunovi
OPIS GRBA:
- KRIŽ – simbol kršćanstva. Simbol Kristove slave i novog života.
- SVETI MIHAEL (MIHOVIL) - Arkanđeo koji se u Bibliji spominje pet puta. Zapovjednik nebeske vojske - Ikonografija prikazuje svetog Mihovila kao ratnika s mačem. Ime Mihael potječe iz Hebrejskog i znači „Tko je kao Bog“ na latinski „Quis ut Deus“. Simboli koji ga najčešće predstavljaju su mač i vaga.
Pored mača kršćanska ikonografija stavlja mu u ruku vagu – znak pravde, suda i spašavanja duše. Stari pisci ga nazivaju „vagatelj duša“ na posljednjem sudu. Crkva ga promatra kao moćnog anđela koji je svojom zaštitom trajno prisutan, kako zaštitnički bdije nad vjernicima koji mu se u molitvi obraćaju.
- PAUN – simbol besmrtnosti. Paunovi su „rajske ptice“ i njihova prisutnost određuje prostor u kojem se nalaze kao raj. Prvi kršćani prihvaćaju simbol pauna kako bi objasnili svoje vjerovanje u vječni život u nebu s Bogom. Kršćani u paunu prepoznaju simbol spasenja i sveznanja, svevidećeg Boga. Paun se pojavljuje u prizorima rođenja Kistova.
Razlozi za odabir elemanata koji čine grb općine Galovac:
- Sveti Mihovil – zaštitnik župe Galovac. Župna crkva svetog Mihovila podignuta oko 1760. godine. Od 1808. u župi je djelovala bratovština svetog Mihovila.
- Na lokalitetu Crkvina u Galovcu nalaze se ostatci ranokršćanske sakralne arhitekture, memorij i crkva, kameni ulomci iz antiknoga ranokršćanskoga i starohrvatskog vremena. Najveći broj kamenih nalaza pripada predromaničkom crkvenom namještaju (dva ciborija s početka 9. stoljeća). Otkriveno je grobište s nekoliko stotina grobova, od kojih je nekoliko iz ranokršćanskog vremena (6. stoljeće), te preko 150 pripada starohrvatskom razdoblju (9.-12.stoljeća), a ostali su iz 12.-16- stoljeća. Pronađeni su ostaci Crkve svetog Bartolomeja, čiji temelji datiraju na kraj 5. i početak 6. stoljeća. Crkva je posebno važnu ulogu imala tijekom ranog srednjeg vijeka, kada je bila zadužbina hrvatskih narodnih vladara. Kult svetog Bartolomeja je direktno vezan sa hrvatskom vladarskom dinastijom, to potvrđuje i činjenica da je u srednjovjekovnom vladarskom Kninu bio posvećen benediktinski samostan, a čiji je opat bio kancelarom Hrvatskom vladaru. Na ovom lokalitetu u Galovcu pronađeno je nekoliko kamenih sarkofaga u kojima su pokopani ugledni pokojnici, neki od hrvatskih kneževa i pripadnika hrvatske vladarske dinastije. Crkva je s različitim preinakama živjela do ratova s Osmanlijama, a tada je u potpunosti porušena.
Među najistaknutijim ulomcima reljefa koji su pronađeni na lokalitetu Crkvina ističe se četverostranični ciborij na čijoj je pročelnoj arkadi izveden središnji motiv koji tvori glatki križ proširenih krakova s po jednim simetrično postavljenim paunom s obiju strana koji pridržavaju križ. Taj element je ugrađen kao dio grba općine Galovac.
