Ivković je Općinu tužio jer je izveo radove na iskopu i uređenju površina za pješačke staze i nogostupe, te njihovom asfaltiranju, te sanaciji nogostupa u Galovcu, što mu nikada nije plaćeno. Odvjetnica Općine Galovac Irena Gulan Šimurina osporila je tužbu, jer je obrtu u 2008. godini isplaćeno 1.053.500 kuna, te u 2009. godini 277.900 kuna.

Trgovački sud u Zadru odbio je tužbu Enerka Ivkovića, vlasnika obrta Eki iz Prkosa, kojom je od Općine Galovac tražio 799.500 kuna na ime izvedenih radova na iskopu i uređenju površine za pješačke staze i nogostupe, te njihovo asfaltiranje. Sutkinja Ana Markač utvrdila je kako je u trenutku podnošenja tužbe (6. svibnja 2013. godine) na snagu stupila zastara, budući da ona počinje teći od dospijeća, a ne od dana izdavanja računa, koji je ispostavljen tek 5. svibnja 2010. godine.

Osim toga Ivković, kojeg je zastupao zadarski odvjetnik Marko Marinović, Općini Galovac će u roku od osam dana morati nadoknaditi 32,5 tisuće kuna sudskih troškova.

Ivković je Općinu tužio jer je izveo radove na iskopu i uređenju površina za pješačke staze i nogostupe, te njihovom asfaltiranju, te sanaciji nogostupa u Galovcu, što mu nikada nije plaćeno. Odvjetnica Općine Galovac Irena Gulan Šimurina osporila je tužbu, jer je obrtu u 2008. godini isplaćeno 1.053.500 kuna, te u 2009. godini 277.900 kuna. Uz uplate temeljem cesija zadruzi "Lemeševo" ukupan iznos dosegao je preko 1,5 milijun kuna.

Plaćeno 1,5 milijun kuna

- Tužitelj nije velika firma koja bi bila u stanju izvesti veliku količinu radova. Riječ je o malom obrtu tužitelja koji izvodi radove sa opremom koju čine jedan bager i jedan kamion i niti teoretski da ne može izvršiti toliku količinu radova da bi mu pored plaćenih 1.506.935 kn tuženica bila dužna još i 799.500. Tužitelj nije izveo radove pored ovih koji da su mu plaćeni, a koji bi ostali po istome neplaćeni. Tužiteljevo potraživanje prema tuženoj je istaknuto isključivo kako bi se pokušao prebiti jasan dug tužitelja prema tuženici u iznosu od 441.119,93 kn sa zakonskom zateznom kamatom, a radi kojeg da je i pokrenut postupak pred Trgovačkim sudom u Zadru prije nego je došlo do razdvajanja postupka. Svi radovi koji su navedeni u tužbi da su uredno plaćeni, slijedom čega je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan, istaknula je Gulan Šimurina.

Ivković je ustrajao kod tužbe, te je predložio da se od OTP Banke pribavi podatak o izvršenim isplatama od Općine Galovac od sklopljenog ugovora. Također je predložio da se od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iz Zagreba zatraži dokumentacija vezana za izvođenje radova obrta EKI u vlasništvu tužitelja za Općinu Galovac.

Zastara potraživanja

- Od Fonda bi trebalo zatražiti i originalne primjerke studija vezano za odlagališta na području Općine Galovac, koje je izradio inženjer Fonda Mladen Kešera, na račun čega su doznačena i odgovarajuća sredstva u iznosu od 2 milijuna kuna Općini Galovac, istaknuo je tužitelj.

Prigovor zastare potraživanja Ivković je smatrao neosnovanim, jer je ispostavljena privremena situacija koju je tadašnje vodstvo Općine prolongiralo i u dogovoru sa tužiteljem odlučilo da se isplati tijekom 2012. godine, s obzirom na činjenicu da je Općina u to vrijeme imala prioritetnih obveza na uređenju groblja i mjesta, s čime da se tužitelj složio. S obzirom da je postojao usmeni dogovor stranaka da će se ta situacija isplatiti do kraja 2012. godine, Ivkovićev odvjetnik predložio je svjedočenja tadašnjeg načelnika Slavka Šare, predsjednika OV-a Petra Burčula, vijećnika Slavka Vujevića, tajnice Mare Raspović i dr.

No, privremena situacija se smatra računom, pa je stoga obveza nastala u listopadu 2008. godine, a zastarni rok za promet roba i usluga je tri godine.

- Konkretne radove je financiralo Ministarstvo prometa, a Fond za zaštitu okoliša sa ovim radovima nema apsolutno nikakve veze. Radovi koji su predmet ove tužbe nisu niti na koji način povezani sa sanacijom odlagališta koje tužitelj spominje, a u kojem je uistinu sudjelovao i Fond, branila se Općina.

Plaćanje prolongirano?

- U odnosu na postojanje navodnog usmenog dogovora oko prolongacije plaćanja, činjenica je da su plaćanja vršena i kroz 2008., 2009. i 2010., pa da bi bilo nelogično da bi tuženica vršila plaćanja s jedne strane, a da je s druge strane postignut navodni usmeni sporazum da ta plaćanja neće vršiti do 2012. godine. Mišljenja smo da je ovo pokušaj prolongiranja zastarnog roka, jer da takav sporazum postoji onda bi on vjerojatno postojao i u pisanom obliku, jer je ovdje riječ o obvezi jedne jedinice lokalne samouprave, a ne fizičkih osoba, istaknula je Gulan Šimurina.

Kako je tužena istaknula prigovor zastare potraživanja tužitelja, Sud je prije svega ocijenio osnovanost tog prigovora.

- Kako je Sud utvrdio da tužiteljevo potraživanje ne postoji jer je ocijenio osnovanim tuženikov prigovor zastare, zbog čega nije bilo potrebe za izvođenjem ostalih dokaza predloženih od strane tužitelja i to u pravcu saslušanja svjedoka, te provođenja knjigovodstveno-financijskog vještačenja, istaknula je sutkinja Markač.